Izložba polaznika tečajeva Centra kulture Dubrava
U Galeriji Kontrast, Dubrava 51 a, otvara se 2. lipnja u 18 sati “Izložba polaznika tečajeva Centra kulture Dubrava”. Izložba je otvorena do 27. lipnja 2025., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan.
IZLOŽBA POLAZNIKA TEČAJEVA CENTRA KULTURE DUBRAVA
2. 6. – 27. 6. 2025.
Marija Galeković, Imaginarni krajolik, 2025., akril/papair, 29×39 cm
Kreacijom i maštom do željenog ostvarenja
U suvremenome dobu, gdje se umjetna inteligencija polako infiltrira u sve pore društva, kreativnost praktički postaje najvažnija ljudska valuta, jer je to ujedno i najmoćniji dar naše svijesti, koji nas poput „unutarnjeg glasa“ tjera da prekoračimo granice vlastitih predodžbi kako bi ih preoblikovale u neku novu stvarnost, bilo da se radi o figurativnim ili apstraktnim motivima. Kreativni čin često izranja iz podsvijesti, iz zone gdje intuicija preuzima vodstvo nad racionalnim mislima i emocijama. Kreativnost na kraju postaje čin nade, i to u krutom i hladnom svijetu u kojem djelujemo, i koji zna biti jako nemilosrdan prema talentiranim pojedincima, željnim uspjeha i priznanja.
Bez obzira na darovitost, svako živo biće od rođenja u sebi ima tu iskru mogućnosti kreacije. Nažalost, poznato je da većina obrazovnih sustava kao i društvenih struktura često prigušuju te impulse, koji streme originalnosti, tjerajući pojedince da mehanički reproduciraju određene sadržaje, u čemu su već definirani odgovori bitniji od postavljanja onih novih ključnih pitanja koja bi mogla porušiti intelektualne barijere i proširiti nam svjetonazorski vidike kao i razviti maštu koja nam dopušta da strukturiramo nametnuti kaos, u harmoničnu viziju, dajući nam dublji smisao životu, pritom oblikujući naš identitet.
Drugim riječima da bi se pronašao vlastiti rukopis, što je i glavni cilj bavljenja umjetnošću, potrebno je strpljivo svladavati vještine crtanja i slikanja, gdje se upoznaju likovni elementi kao što su linije, plohe, oblici, teksture, sjenčanje, perspektiva, a kasnije i anatomija, te sama atmosfera djela. Obično se kreće preko strukturirane nastave od jednostavnijih zadataka prema onim složenijim u kojima se prvo izrađuju realistični motivi, rađeni preko odabranih fotografija ili uživo, na licu mjesta. Uspješan crtež ili slika uvijek prvo mora imati dobru ideju, a zatim u konačnici i kompoziciju, koja treba biti izražajna, a svi likovni elementi moraju biti u zavisnom odnosu jedan spram drugog, tvoreći izražajno, ritmično, ekspresivno djelo.
Upotrebom boja polaznici svladavaju primarne, sekundarne i komplementarne boje kojima se postiže harmonija ili dinamika putem kontrasta. Ključ je ovog nadahnjujućeg hobija vježba, i to svakodnevna. Što više crteža ili slika napravite, to postajete sve bolji i brži, razvijajući finu motoriku ruke, a time olakšavate posao i svojim mentorima. Također, kod kuće možete učiti na primjerima s interneta ili društvenih mreža gdje vrhunski umjetnici snimaju „tutoriale“ kako izraditi pojedine motive, što može biti inspirirajuće za početnike. Ne valja krasti tuđe ideje, ali je dopušteno da ih se preoblikuje, kombinirajući različite utjecaje u neke nove imaginarne svjetove koji su svjetonazorski i emocionalno više slični samim autorima koji ih izrađuju.
Tako je cijela povijest umjetnosti na neki način izvedenica onih značajnih radova koji su u nadišli vrijeme, prostor i okolnosti u kojima su nastali, ostavljajući dubok i trajan utjecaj na društvo i kulturu, te su zapamćeni kao remek-djela koja su kasnije svi slijedili. Trendovi dolaze i odlaze, a struka sve to bilježi da bi na kraju donijela objektivan sud. Tako su neki umjetnici za svog života bili nepravedno osporavani, a danas zbog njihovih neprocjenjivih djela ljudi strpljivo čekaju ispred svjetskih muzeja u dugačkim redovima ne bi li uživali u tim vrhunskim ostvarenjima.
U nekim od naših likovnih radionica imamo polaznike svih životnih dobi s ciljem uspješnog svladavanja generacijskog jaza. Mladost daje jednu novu živost i dinamiku. Obično su djeca brža od onih starijih koji su precizniji i iskusniji, ali to se na duge staze pokazalo kao zanimljivo rješenje, jer se svaki put dogodi nešto novo, neočekivano. Djeca često provale neku iskrenu misao i nasmiju druge, pokazujući da na takvom satu likovnog nema mjesta za nelagodu i strah.
Mentori naših radionica imaju važnu ulogu u tom stvaralačkom procesu jer oni svojim konstruktivnim i dragocjenim kritikama izgrađuju polaznicima motivaciju, ali im i krate vrijeme da se na temelju istih grešaka neprestano vrte u krug, što je čest slučaj kod samoukih umjetnika koji djeluju u izolaciji bez povratne informacije. Uvidom u njihovo stvaralaštvo mentor točno može odrediti potencijal koji dotični ima, poznajući mu njegove bolje i lošije strane, jer svi smo mi jedinstveni kao ljudska bića, i zatim mu može, ako je na dobrom putu, početi davati složenije i zahtjevnije zadatke. U tom trenutku dolazi do naglog skoka u njihovu razvoju gdje mentor i polaznik stvaraju prijateljski i dobronamjeran odnos u kojem je smisao stvoriti trajnu vrijednost bilo na papiru, platnu, glini ili u nekom drugom mediju koje će imati moć nadahnuti promatrača. Naše mentore biramo pomno, gledajući da su vrsni pedagozi, ali i umjetnici koji će svojim iskustvom moći objasniti sve čari ovog posla, ali i cijelu problematiku koju život jednog umjetnika nosi.
Pritom se kod polaznika razvija nevjerojatna disciplina, ali i potreba za istraživanjem, gdje pojedinac svakim potezom olovke ili kista uči na vlastitim greškama, izlazeći iz predvidljive zone komfora, jer upravo se nova remek-djela stvaraju iz takvih slučajnih pogrešaka koje treba znati uočiti i zatim ih na artikuliran način provesti u neki novi likovni izraz.
Tako imamo polaznike koji već duži niz godina uporno dolaze na tečaj i polako se profesionaliziraju, postajući ravnopravnim sugovornicima, jer na kraju i mentori od njih također uče. Upravo u toj dvosmjernoj komunikaciji rađaju se upečatljiva djela koja znaju začuditi i same znalce iz struke.
Mnogi će od polaznika primijetiti da kada rade u grupi, bolje razviju interakciju s kolegicama i kolegama, kao što pospješuju vokabular novim terminima, te uče analizirati svoja i tuđa djela, a zatim u konačnici mentori im daju dragocjene savjete kako plasirati rad na tržištu ili organizirati samostalnu izložbu. Ovdje u Narodnom sveučilištu to nije rijedak slučaj, jer upravo su naši polaznici pokazali da se imaju čime pohvaliti, a neki su temeljem svog rada postali članovi priznatih likovnih udruga, a neki su i prošli na skupnim, žiriranim izložbama u zemlji.
Ovom godišnjom izložbom naših polaznika tečajeva prezentirali smo djelić umijeća koje su naši polaznici svladali na satovima Crtanja i slikanja, Etnonakita, Hekleraja, Keramike, Radionice kiparstva, Naše čipke naš ponos, Male škole ilustracije i stripa i Male škole primijenjenih umjetnosti. Upravo nam je ovo hvalevrijedno događanje najbolji pokazatelj uspješnosti svih njezinih autora bez obzira na dob, a tako i njihovih mentora. Uistinu ima lijepih i inspirativnih radova koji svake godine postaju sve izražajniji bez obzira na raznolikost ponuđenih tema koja se iz godine u godinu povećava.
Upravo u takvoj pozitivnoj atmosferi potičemo polaznike, putem neformalne nastave, na cjeloživotno učenje, ali i usmjeravamo ih da im taj nadahnjujući hobi postane nešto trajnije i opipljivije ne samo njima na korist već i društvenoj zajednici, čime revitaliziramo i amatersku scenu Dubrave kao i Grada Zagreba. Jer treba se prisjetiti da je stvaralaštvo najdublji izraz ljudske slobode, bitno da se oblikuje nešto novo, jedinstveno i autentično što će oplemeniti okolni svijet koji nagrizaju brojni socijalni, zdravstveni, politički i ekonomski problemi. Stvaralaštvo predstavlja veliku odgovornost, jer preko raznovrsnih ideja na kritički način progovaramo o distopijskoj stvarnosti, ali i onoj boljoj kakva bi trebala biti u nadolazećoj budućnosti.
Svebor Vidmar
Ana Radić, Kaktusi, 2025., akvarel/papir, 40×29 cm
Slaven Majstorović, Ljeto, 2025., kombinirana tehnika/papir, 39×29 cm
Crtanje i slikanje
Voditeljica: Jelena Bogdanić
Polaznici: Mira Boljat, Laura Čanađija, Blaženka Čukelj, Mirjana Dodig, Mihaela Domić, Ružica Geceg, Slaven Majstorović, Iva Novak-Stanko, Ana Radić, Zdenka Sever, Štefanija Šimunić i Maja Škugor-Ćuk
Voditeljica: Ivana Vulić
Polaznici: Lara Anić, Magdalena Cindrić, Sara Devčić, Blaž Gačić, Iva Grgurić, Tena Hađak, Sara Karlušić, Maja Katančić, Zara Krevzelj, Pavao Kusak, Maria Landeka, Katja Lazić, Ela Marijanović, Barbara Martinović, Emma Mršić, Nissa Orehovec, Ivor Prskalo, Nika Radaković, Anja Ribić, Dajana Sejdić, Sofia Shevko, Solomiya Shevko, Mirta Sikora, Jasenka Smrekar, Vida Šuster, Ljiljana Tršan, Monika Veg, Bernarda Zeba i Faustina Zeba
Mira Boljat, Autoportret, 2025., akril/papir, 40×29 cm
Keramika
Voditeljica: Marija Stojanović
Polaznici: Karla Balada, Dora Bosner, Andrea Butković, Toma Ćurin, Marijana Gregur, Nikolina Jovanović, Helena Kuharić, Andrija Majić, Nina Marohnić, Sanda Mondecar, Lidija Pinjušić i Katarina Stanković
Toma Ćurin, Bez naziva, 2025., glazirana keramika, 35x20x40 cm
Kiparska radionica
Voditeljica: Manuela Pauk
Polaznici: Petar Emanuel Čigir, Ivanka Đelilović, Matej Hrvačić, Anamarija Malešević, Jasenka Smrekar i Ljiljana Zovak
Jasenka Smrekar, Torzo, 2025., terakota, visina 16 cm
Mala škola primijenjenih umjetnosti
Voditeljica: Ana Jakić Divković
Polaznici: Jana Davidović, Juraj Davidović, David Duić, Mateja Jurčić, Maša Kardum, Aron Markoč, Rea Markoč, Marko Matovina, Mihaela Salamon, Toma Tadić i Franka Žnidaršić
Aron Markoč, Maska, 2025., kombinirana tehnika, 29,5×23 cm
Mala škola ilustracije i stripa
Voditeljica: Sanja Pribić
Polaznici: Juraj Gajšak, Josip Grgić, Lovro Hukman, Dorotea Marić, Una Trkanjac
Josip Gajšak, Iz slikovnice “Hipogrifi na Marsu”, 2025., komb. tehnika, 29,5×21 cm
Nematerijalna kulturna baština može se definirati kao ukupnost simboličkih nematerijalnih vještina izvedaba, izričaja, znanja i umijeća naslijeđenih iz prošlosti vezane uz materijalne prostore i predmete. Ona je svjedočanstvo o dosezima kulturnog stvaralaštva društva. Iako smo svjesni vremena u kojemu živimo, postojanja, ali i nestajanja tradicijskih umijeća, znanja ili praksi, nastojimo ih prepoznati, očuvati i prenijeti generacijama kroz edukacijske obrasce (tečajeve i radionice), poticati nositelje kulturnih vještina na rad i prezentacijske aktivnosti u novim društvenim okvirima te naučiti najmlađe brojnim vještinama. Te su tradicijske vještine danas vrlo primjenjive i na suvre– menim uporabnim i ukrasnim predmetima poput odjeće i nakita, ali i u okviru očuvane tradicijske običajne prakse prilagođene suvremenom načinu življenja. Centar kulture Dubrava od svog osnutka polaže veliku pozornost na djelatnost očuvanja tradicijske baštine, posebno u segmentu prenošenja vještina kroz tečajeve i radionice u kojima se izmjenjuju brojna nastojanja za upoznavanjem i učenjem rukotvorstvenih vještina poput vezenja, čipkarstva, pletenja i kukičanja, izrade slavonskog zlatoveza, izrade tradicijskog nakita od staklenog zrnja i drugog. Odabrani uradci triju ovogodišnjih tečajeva Naše čipke naš ponos, Hekleraj i Tečaj izrade etno-nakita od staklenog zrnja iz hrvatske i ukrajinske baštine izloženi na zajedničkoj izložbi radova polaznika radionica i tečajeva Centra kulture Dubrava govore o iznimnoj motiviranosti i kreativnosti svih polaznika, stručnosti voditelja te o mogućim izvorištima baštinjenog znanja i umijeća koje smo do današnjih dana uspjeli očuvati posebno u kon- tekstu očuvanja hrvatske i svjetske nematerijalne kulturne baštine. Posebno treba istaknuti polaznice „čipkarice“ koje već pet godina ustrajno i predano izrađuju samostalne čipke na iglu (Vilka Gadže, Zdenka Marić i Marija Sarić) ispunjavajući tako svoje slobodno vrijeme, opuštajući se od svakodnevnice, družeći se u međugeneracijskoj suradnji, uz razmjenu iskustava. Napredak u tečajevima nemoguć je bez odličnih poznavatelja tradicijskog nasljeđa, stoga smo zahvalni voditeljicama tečajeva Veroniki Filipec, Vinki Mareković, Ljubici Hunjak i Lydmyli Voloshina.
Dragica Juranec, Jajazecovi, kukičanje, 2025.
Tečaj heklanja
Polaznici: Vesna Horvatić, Dragica Jurenec, Iva Karačić, Sanja Peti, Mirjana Škorput i Gordana Tojčić
Marija Sarić, Gospa, 2025., čipka na iglu
Tečaj čipke na iglu
Voditeljica: Veronika Filipec
Polaznici: Vilka Gadže, Zdenka Marić i Marija Sarić
Tetiana Pshelotska, 2025., ogrlica iz Baranje
Tečaj izrade etno-nakita iz hrvatske i ukrajinske baštine
Voditeljica: Vinka Mareković
Polaznici: Nevenka Horvat, Iva Karačić, Magdalena Kuleš, Cecilija Majić, Tetiana Pshelotska i Zhanna Zorova
fotografije s otvorenja izložbe snimio Čedomil Gros
