Mala škola tradicijskih znanja: Ususret adventu

Pozivamo vas na besplatne adventske kreativne radionice izrade adventskog vijenca i božićnih ukrasa tehnikom filcanja!

U subotu, 22. studenog 2025. u predvorju Kulturnog centra, Dubrava 51 a, od 10 do 13 sati.

Prijave su obvezne jer je broj mjesta ograničen. Prijaviti se možete slanjem podataka (ime i prezime, dob, telefon/mobitel) na e-mail: tradicije@ck-dubrava.hr

Neka vas radost stvaranja uvede u najljepše doba godine!

Petak, 21.11. 2025. predvorje Kulturnog centra, Dubrava 51 a, od 10 do 12 sati za OŠ

Subota, 22. 11. 2025, predvorje Kulturnog centra, Dubrava 51 a, od 10 do 13 sati:

1. Radionica izrade ukrasa za adventski vijenac i ukrašavanje vijenca.
2. Radionica izrade ukrasa za bor ili jelku tehnikom filcanja.

Napravi svoj adventski vijenac i zapali svijeće na njemu, donesi svjetlost i toplinu u svoj dom!

Advent ili Došašće označava liturgijsko ili crkveno vrijeme u godišnjem kalendaru. Obuhvaća četiri nedjelje prije Božića kroz koje se kršćani pripremaju za blagdan rođenja Božjeg sina Isusa Krista. Adventski običaji u kojima je pučka tradicija našla svoje mjesto vezivali su se najčešće uz blagdane kršćanskih svetaca u ovom razdoblju, posebno uz blagdane sv. Barbare, sv. Nikole, sv. Lucije i sv. Tome kao poseban izraz identiteta, vremena, želja i potreba mladih i starih generacija za međusobnim okupljanjem i darivanjem, ali i neophodnim radnjama i naslijeđenim obrascima vjerovanja, kojima se indirektno poticala priroda na plodnost u novoj agrarnoj godini.

Povijesno ispreplitanje kultura na prostorima gdje Hrvati žive rezultiralo je bogatstvom običaja koji su se odražavali na ljude i zajednicu, kako u crkvenim tako i u svjetovnim praksama. Hrvati se kulturološki svrstavaju u zapadnu civilizaciju, iako stariji slojevi očuvani u tradicijskoj kulturnoj baštini svjedoče nerijetko o pretkršćanskim kultovima, vjerovanjima i  običajnim praksama. Došašće je nekada obuhvaćalo četrdesetodnevni post (danas očuvan kod grkokatolika), molitvu, mise zornice i suzdržavanje od proslava i svadbi. Sijanje ili sadnja žita na svetu Barbaru ili svetu Luciju te božićno ukrašavanje domova zelenilom simboliziralo je radnje kojima se osiguravala nebeska zaštita, blagoslov i zdravlje na čitavu obitelj i gospodarstvo.

Koncem 19. stoljeća iz njemačke evangeličke crkve širi se običaj izrade adventskog vijenca od zimzelena i dodatak četiriju svijeća, koji je kasnije prihvatila i katolička crkva i proširila širom Europe. Vijenac postaje simbolom vječnosti i Kristova spasenja, a svijeće prenose poruke nade, vjere i duhovnog trijumfa. Svaka svijeća koja se pali kroz četiri adventske nedjelje ima svoj naziv ili poruku nade i vjere, mira, radosti i ljubavi. Ovi simboli nisu isključivo religiozni, a potiču na razmišljanje i veću ljubav među bližnjima.  

Ovaj advent 30. studenog 2025. palimo prvu svijeću nade i tada se sjećamo najljepših vremena u hrvatskoj tradiciji kada se iščekivao Božić, posebno molitvom i odlascima na mise zornice, pjevanjem kolendi (napjevi kojima se čestita Božić i rijetki sveci u jadranskom priobalju), adventskih pjesama koje su bile, kao i danas, neizostavan dio hrvatske pučke i crkvene tradicije. Neobično važno bilo je i uređenje doma za blagdan rođenja Isusova, okupljanjem generacija koje su prenosile tradicijska umijeća izrade prigodnih posnih i mrsnih kruhova, peciva, poslastica i jela, ali i tradicionalna znanja izrade ukrasa, na mlađe, poput izrade kinča (ukrasa od krep-papira, lančića, papirnatog cvijeća) kojima su se kitile zimzelene grane, uz dodatak sušenih oraha i lješnjaka, jabuka božićnica i licitara.

Najjači simbol katoličkog Božića jesu božićne jaslice koje prikazuju Svetu Obitelj i Isusovo rođenje. Kod nas se nazivaju božićne jaslice, štalica i betlehem. One su važan primjer utjecaja europskog kulturnog kruga na hrvatski kulturno-vjerski milje. Europske jaslice ističu se prikazom Svete Obitelji i tradicionalnih poklonika, pastira i kraljeva utemeljene na gradskoj i seoskoj svakodnevnici. Osim toga, originalnost izvedbe, konstrukcijskih detalja i sveprisutnog tradicijskog duha ogleda se u zastupljenoj motivici autohtonog hrvatskog izraza. Brojni očuvani primjeri jaslica svjedoče o postojanju obrtnika koji su gradili jaslice za crkvu ili za obitelji. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj umijeće izrade tradicijskih božićnih jaslica ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske.

Složit ćete se da adventsko vrijeme podsjeća na istinske vrijednosti i odašilja poruke nade, mira, radosti i ljubavi, kojih nije nikada dovoljno podijeliti i umnožiti u vrijeme došašća ili adventa, ali i čitavo vrijeme u godini.

Centar kulture Dubrava kao i svake godine poziva sve zainteresirane da se prijave na radionice prezentacija tradicionalnih umijeća izrade adventskog vijenca i filcanih ukrasa za zelenilo ili božićno drvce.

*Centar kulture Dubrava zadržava pravo izmjene programa.

Kulturni centar i Infocentar
Dubrava 51 a, 10040 Zagreb
tel. 01 2050 050
www.ck-dubrava.hr
infocentar@ns-dubrava.hr

Dječje kazalište Dubrava
Cerska 1, 10040 Zagreb
tel. 01 2050 038
info@kazalistedubrava.hr
www.kazalistedubrava.hr
Facebook Kazalište Dubrava