Izložba Nikole Đuretića
U Fotogaleriji Dubrava, Dubrava 51 a, otvara se 1. prosinca u 19 sati izložba Nikole Đuretića pod nazivom “Urabani palimpsest”. Izložba je otvorena do 31. prosinca 2025., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan.
NIKOLA ĐURETIĆ
Urbani palimpsest – 1. 12. – 31. 12. 2025.
ŠETNJA, KADAR, UVEĆANJE
Serija fotografskih uvećanja Nikole Đuretića izbor je fotografija iz knjiga Urbani palimpsest (Vlastita naklada 2022.) u kojima autor sažima djela nastala tijekom njegova višegodišnjeg životnog i profesionalnog egzila u Velikoj Britaniji. Fotografije naizgled trenutno korespondiraju s gledateljem, jer sukladno iskustvu kojeg svatko danas ima s masovnim medijima, odmah biva jasno što je predstavljeno. Međutim, nakon te prve instant impresije, uljučuje se refleksija i pomalo postaje jasno što autora interesira. On ne dokumentira svijet masovne komunikacije u globalnom urbanom teatru nagovaranja na (uglavnom – komercijalno) postupanje, nego zumira, odnosno uvećava, ulazi u strukturu vizualnog materijala kojeg nalazi na ulicama. Dakle, riječ je o rekomponiranju, odnosno stvaranju kadra unutar postojećeg. Ako je to u svrhu reinterpretacije, kako i zašto to autor radi?
Pomnije gledanje Đuretićevih fotografija otkriva doslovno materijalne ali i simboličke slojeve snimljenoga: u makrokompoziciji prethodno postavljenog sadržaja u javnom prostoru on kadriranjem izabire i gradi mikro situaciju, otkriva formalne odnose koje u većoj slici jest teže uočiti. Tako nastaju drukčije strukture pa time i neočekivana značenja, koja svakako nisu bila izvorna namjena onoga što je autor snimio.
U filmu Blow Up Antonioni je natjerao glavnog lika da pomno i pomalo opsjednuto razjasni sebi što je snimio jednog vjetrovitog dana u gradskom parku. Nejasna slutnja nečeg neobjašnjivog u grmlju rezultirala je višestrukim povećanjem, do granice vidljivog i shvatljivog, do strukturnog raspada fotografske slike. Taj raspad može biti i doslovno materijalni, kako je to u svojim interpretacijama urbane masovne komunikacije pokazao talijanski umjetnik Mimmo Rotella. Povećanjem dakle objekt postaje nejasan i pretvara se u nešto drugo ili može poslužiti kao materijal za rekonstrukciju značenja.
Kod Nikole Đuretića metode kadriranja i uvećanja drugačijeg su porijekla i prirode, on je šetajući gledatelj koji aktivno zapaža i tumači. Šetnja i vizualno osjećanje grada velike su teme moderne literature i estetike općenito, a usvajanjem tehničkih medija mogućnosti posredovanja hodanjem uočenog postale su neograničene. Tako i ovaj autor koncepcijski zahvaća stvarnost masovne javne komunikacije da bi namjeru pa time i značenje estetičke operacije organizirao u tematske cjeline, kako je sugerirao u knjigama: revolt, destrukcija kreacija, bijes, erozija i predaja. U ovom ciklusu, ako ga se tako može nazvati, nije riječ samo o fotografskom dokumentiranju nego i o filtriranju viđenoga kroz osjećaj pojedinca koji luta kroz galaksiju komunikacijske buke, kako bi je utišao do razine mogućnosti shvaćanja, pojednostavnjenjem uz pomoć tehničkih mogućnosti aparata. Radoznalost i potreba za kreacijom, ovdje nisu samo opće humane karakteristike ponašanja, nego i podloga za shvaćanje svijeta. Neurospoznajni i tehnički aspekt djeluju zajedno kako bi se operater sustava bolje snašao u “ekstazi komunikacije” i dostigao mogućnost spoznajnog smirenja.
Feđa Vukić
Popis izloženih radova:
1. – 15. Urbani palimpsest, 1999. – 2023., fotografska slika, 70×50 cm
Nikola Đuretić rođen je u Osijeku 1949. godine. Hrvatski je književnik, urednik, novinar i umjetnički fotograf. Kao književnik do sada potpisuje tridesetak knjiga proze, poezije, ogleda i feljtona. Radovi su mu uvršteni u mnoge recentne antologije i zbornike i prevođeni na engleski, njemački, francuski, španjolski, japanski, poljski, bugarski, armenski, albanski i druge jezike. Dobitnik je više uglednik domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja (M. Marulić, V. Devide, K. Š. Gjalski, D. Horvatić, HAZU, ITO EN, HIA, International Sakura Award i druge). Fotografijom se počinje baviti još u studentskim danima, ali se potom usredotočuje na književni rad da bi se fotografiji sustavnije vratio nakon odlaska u inozemstvo krajem sedamdesetih godina prošloga stoljeća. U britanskom egzilu provodi gotovo četvrt stoljeća radeći prvo kao novinar, a potom i urednik na BBC-ju. Jedan je od glavnih pokretača BBC-jevih programa na hrvatskom jeziku te jedan od troje osnivača londonskog ogranka Matice hrvatske. Po povratku u domovinu izlaže na nizu samostalnih i skupnih izložaba u Hrvatskoj i inozemstvu. U razdoblju od 2013. do 2025. objavio je više fotografskih monografija. Godine 1998. odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za ukupan doprinos hrvatskoj kulturi. Član je Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatske, Fotokluba Zagreb i The British Haiku Society. Živi i radi u Zagrebu.
Izbor samostalnih i skupnih izložbi:
2002. The Croatian Cultural Centre (Virtual Landscapes & Other Images), London, Velika Britanija
2002. Izložbeni prostor knjižnice Bogdana Ogrizovića (Digitalne refleksije – Foto-grafike), Zagreb, Hrvatska
2003. Kulturni centar centra Kaptol (Virtualni krajobrazi i druge slike), Zagreb, Hrvatska
2005. Gerard Manley Hopkins Festival (Adriatic Images), Monasterevin, Republika Irska
2008. CroArt foto klub i ZadArt foto grup, Zadar, Hrvatska
2008. Salon fotografije Vinkovci (Urbani palimpsest), Pohvala za kolekciju, Vinkovci, Hrvatska
2009. Hrvatska fotografija 2009. (Urbani palimpsest), Gradski muzej Varaždin, Varaždin, Hrvatska
2016. Galerija Lang (London: Hommage), Samobor, Hrvatska
2019. Galerija AZ (HKZ) (Svijet u prolazu), Zagreb, Hrvatska
2025. Izložbeni prostor Knjižnice Tin Ujević (Ljudi od riječi), Zagreb, Hrvatska
2025. Galerija Fotokluba Zagreb (Jedan autor, jedna fotografija), Zagreb, Hrvatska
Monografije:
Prizori s juga, Zagreb, 2013.
London: Hommage, Zagreb, 2015.
Lica i misli, Zagreb, 2018.
Svijet u prolazu, Zagreb, 2019.
Jednostavno ljudi, Zagreb, 2022.
Urbani palimpsest, Zagreb, 2022.
Urbani palimpsest 2, Zagreb, 2023.
Distorzije – fotografike, Zagreb, 2024.
Ljudi od riječi, Zagreb, 2025.
