Tradicija koja nas spaja: Adventom do Božića

Kroz interaktivne radionice pripadnici ukrajinske i češke nacionalne manjine zajedno s majstorima hrvatskih tradicijskih umijeća prezentirat će svoje jedinstvene tehnike u izradi simbola Božića, od izrade ukrajinskog djiduha (obredni predmet simboličkog značenja koji se izrađuje od nekoliko snopova slame, najčešće raznovrsnog žita), čeških koledarskih kolačića (peciva za djecu), uz upoznavanja s manje poznatim predbožićnim običajima.

Ovo je prilika da obogatite svoje znanje o predbožićnim praksama, nematerijalnoj kulturnoj baštini sadržanoj u očuvanim tradicionalnim umijećima pojedinih naroda koji su nerijetko i simboli vlastitog identiteta. Ljepota multikulturalnosti Zagreba ogleda se u prihvaćanju kultura pripadnika nacionalnih manjina koji žive s nama u našem kvartu i Zagrebu, glavnom gradu Republike Hrvatske. Od drugih kulturnih naroda možemo upoznati na koji način čuvaju vlastitu kulturnu baštinu udaljeni od vlastite domovine. Nacionalni običaji koje čuvaju i prenose u obiteljima i kulturno-umjetničkim društvima ukazuju na vrlo staro porijeklo današnjih vjerovanja, praksa, ali i očuvanih tradicijskih znanja, vještina i umijeća koja žele podijeliti s nama Hrvatima.

Ponosan smo narod koji ima prebogatu očuvanu nematerijalnu kulturnu baštinu, stoga svake godine nudimo polaznicima prigodnih adventskih radionica tradicionalna i suvremena umijeća kojima nastojimo očuvati, prezentirati i prenijeti znanja koja smo naslijedili od predaka, poput zaštićenog kulturnog dobra umijeća izrade božićnih jaslica, raznovrsnog ukrašavanja kroz izradu ukrasa ili nakita za božićno drvce do novih vještina koje u dodiru sa suvremenim inspiracijama u tradicijskoj oplemenjuje vlastitu baštinu (izrada ukrasa od filca ii anđeli od staklenih perlica).

Stoga Centar kulture Dubrava, umjesto komercijalnih i uniformiranih ukrasa, nudi mjesto kreativnog okupljanja svih generacija. Tako Zagreb dobiva autentične, rukom rađene proizvode i brojne priče koje pričaju povijest božićnih običaja koji su nekada i danas okupljali obitelj, zajednicu i narod u najljepšem razdoblju iščekivanja rođenja Isusova. Uviđamo da je u ne tako davnoj prošlosti postojalo vrijeme za razmjenu topline ljudskih odnosa, razmjenu naslijeđenih duhovnih znanja i vještina stvarajući atmosferu dobra, zajedništva i uživanja u vlastitim plodovima. Uvijek su vremena bila i laka i teška, no nudila su čovjeku potreban odmak od svakodnevnice i smiraj u danima blagdana, u kojima se nije radilo, imalo se vremena za sebe, druge, usamljene i bolesne.

Subota, 6. prosinca 2025. u predvorju Kulturnog centra Dubrava, Dubrava 51 a, od 10 do 13 sati:

Radionica izrade djiduha – simbola ukrajinskog Božića u suradnji s Ukrajinskom zajednicom Grada Zagreba

(za dob 10+)

Voditeljica: Tatjana Šagadin

Radionica izrade koledarskih kolača u suradnji s Makedonskim kulturnim društvom “Ohridski biser”

(za dob 7+)

Voditeljica: Ivana Brezovec

Radionica izrade božićnih jaslica prema hrvatskoj tradicijskoj baštini

(za dob 10+)

Voditeljica: Snježana Vuković

Radionica izrade anđela od staklenog zrnja

(za dob 10+)

Voditeljica: Vinka Mareković

Radionica izrade i šivanja božićnih ukrasa od filcanog materijala

(za dob 10+)

Voditeljica: Ljubica Hunjak

Radionica izrade božićnih ukrasa tehnikom filcanja

(za dob 10+)

Voditeljica: Slavica Majić

Radionice su besplatne.

Prijave su obavezne jer je broj polaznika u radionicama ograničen.

Prijaviti se možete na e mail: tradicije@ck-dubrava.hr (navedite ime i prezime, dob, mobitel).

Izdvojeno iz nematerijalne kulturne baštine :

Djed/diyduh – simbol tradicijskog ukrajinskog Božića

Djed ili na ukrajinskom jeziku dyiduh(ukr. дідух) obredni je predmet simboličkog značenja koji se izrađuje od nekoliko snopova slame, najčešće raznovrsnog žita (raž, pšenica, zob) ubranog s vlastite zemlje na kojoj je uzgojeno, dodatno povezanih radi stabilnosti, uz rijetke ukrasne elemente. Sastojao se od tijela, glave i nogu. Njegovo mjesto bilo je na stolu uz svijeću od Badnjaka sve do Nove godine, a ponekad i do blagdana Sveta tri kralja. U ukrajinskoj je tradiciji postojalo nepisano pravilo branja posljednjeg snopa žita srpom u jutarnjim satima na dan žetve. Tu je radnju gotovo uvijek obavljao domaćin kuće ili otac obitelji. Ukoliko kuća koja je žela nije imala muškog predstavnika, tada je ulogu domaćina preuzimao najstariji sin, udovica ili neki drugi muškarac iz daljnje obitelji. Prema ukrajinskim narodnim vjerovanjima djed predstavlja živu vezu s pokojnicima i bogovima. U stara vremena djed je bio veći snop sijena vezan žitnim vlatima u koji se nerijetko zabadalo srp, kosu ili grablje, čime se simbolično trebalo potaknuti na uspješan rad u nadolazećoj godini. Rituali unošenja djeda u kuću na Badnji dan vezani su za pretkršćansku tisućljetnu tradiciju koja je živa na području Ukrajine. Vjerovalo se da se preko djeda spuštaju preci obitelji i bogovi, a s njima unosi blagoslov na obitelj, te povezuje ukućane s precima obitelji. U hutsulskom kraju zabilježeno je obredno unošenje djeda napravljenog od zobenog žita uz domaćinovo „pozivanje na večeru“ zlih sila (oluja, tuča, vukovi i druge nepogode) vjerujući da će tako obraniti i spasiti svoju budućnost. Obredna praksa izrade djeda očuvala se najdulje u područjima oko Volyna u Polisju i Potkarpatju. Snaga žita i slame unesene u posljednjem snopu s polja označavalo je poseban blagoslov obitelji, a njeno iznošenje nakon Nove godine, ponegdje za blagdan Bogojavljenja, ili još kasnije nakon Uskrsa, značio je blagoslov za polje i blago. Manji dio žita s djeda očuvao se u obliku brašna kao esencija božićnog kruha. Ukrajinski povjesničari i etnolozi zapisali su da se slama s djeda upotrebljavala za izradu amajlije ili zaštitnog predmeta najčešće za djecu. Tijelo djeda nakon blagdana bacalo se u vatru u peći, a pepeo skupljao i iznosio na njive radi osiguravanja plodnosti buduće žetve. Stariji ukrajinski izvori donose opise djedova bez ukrasa poput današnjih manjih slamnatih figura ispletenih tehnikama pletenja slame, prema umijećima slamarskih majstora. Rijetko se na njegov vrh od žita stavljala osmerokraka zvijezda. Baza djeda bila je povezana posebnim pletivom od slame radi stabilnosti. Ponekad se u snop znalo uplesti suho cvijeće iz polja ili vrta kao dodatna dekoracija. U žito se dodavao posušen mak s glavicama obilnim sjemenkama, jer je u narodu simbolizirao obilje, plodnost i bogatstvo.

Narod je vjerovao da u vrijeme božićno-novogodišnjih blagdana uz ukućane borave i duhovi djedovih predaka ̶ zaštitnika svake kuće. Unatoč teškoj ukrajinskoj prošlosti opstanka kršćanskih običaja slavljenja Božića, uz brojne zabrane odlazaka u crkve posebno na kršćanske blagdane u komunističkom režimu, običaj se izrade djeda očuvao. Narodno umijeće izrade djeda proširilo se najviše u zapadnoj Ukrajini gdje se u najvećoj mjeri očuvalo. Osim vjerovanja da su posebnom vezom preko djeda živi isprepleteni dušama svojih pokojnika, očuvala se posebna tehnika pletenja slamom i tehnika vezanja snoplja u jedinstven božićni ukras. Majstori slame usavršili su umijeće izrade djedova u različitim veličinama, dodajući prema svom nahođenju opletene slamnate ukrase poput anđela, zvjezdica, zvona i raznovrsnih plodova. U današnje vrijeme, naročito tijekom ruske ratne agresije, djed postaje zaštitni božićni predmet i simbol ukrajinskog Božića. Narodni umjetnici u prosincu nastavljaju prenositi umijeće izrade djeda, prodavati ga i slati u brojna odredišta u domovini i svijetu gdje žive brojni iseljeni Ukrajinci koji štuju kršćansku božićnu tradiciju predaka iskazujući nacionalnu pripadnost vlastitom kulturnom identitetu. Iako je naše suvremeno vrijeme pokleknulo pred elementima blagdanske masovne kulture i običaja zapadnoeuropske i istočne kulture, u Ukrajini se pridaje veća važnost tradicijskim kulturnim običajima slavljenja Božića i Nove godine.

*Centar kulture Dubrava zadržava pravo izmjene programa.

Centar kulture Dubrava
Cerska 1, 10040 Zagreb
tel. 01 2050 030
ck-dubrava@ck-dubrava.hr

Facebook Centar kulture Dubrava

Kulturni centar i Infocentar
Dubrava 51 a, 10040 Zagreb
tel. 01 2050 050
www.ck-dubrava.hr
infocentar@ck-dubrava.hr

Dječje kazalište Dubrava
Cerska 1, 10040 Zagreb
tel. 01 2050 038
info@kazalistedubrava.hr
www.kazalistedubrava.hr
Facebook Kazalište Dubrava