Pisanica – simbol kršćanskog Uskrsa

Prigodna izložba pisanica namijenjena je svima koji će zastati u prolazu od dnevnih obveza i baciti pogled na pisanice nastale u radionicama Centra kulture Dubrava, podsjetiti se na preduskrsno vrijeme kada se u hrvatskoj tradicijskoj kulturi odvijaju pripreme za najveći kršćanski blagdan Uskrs. Očuvani običaj ukrašavanja uskrsnih jaja ili pisanica simbolizira novi život, buđenje prirode koja je važna u održanju života ljudi. Ljudi su vjerovali nekada da prirodu treba potaknuti i zaštititi različitim radnjama, običajima i vjerovanjima.

Zanimljivosti:

• Pisanicu nalazimo još u arheološkim iskopinama. Najstarija i najpoznatija arheološki pronađena pisanica u Hrvatskoj otkrivena je na lokalitetu Gudovac – Gradina pokraj Bjelovara, a čuva se u Gradskom muzeju u Bjelovaru. Riječ je o kokošjem jajetu koje je bilo razbijeno u 146 komadića, ali je uspješno restaurirano. Ukrašeno je tehnikom voska i kuhano u ljusci crvenoga luka, što dokazuje da su se današnje tradicionalne tehnike koristile i prije pola tisućljeća. Godine 2003. tijekom arheoloških istraživanja srednjovjekovne utvrde, koja je vodio arheolog Goran Jakovljević, pronađena je pisanica u grumenu zemlje, iz prve polovice 15. stoljeća, iz vremena vladavine hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina.
• Osim ovog konkretnog srednjovjekovnog nalaza, postoje i dokazi o još starijoj tradiciji; u pretpovijesnim grobovima na području Hrvatske pronađena su glinena jaja koja su se polagala uz pokojnike kao simbol novog života, što potvrđuje da običaj darivanja jaja u proljeće datira još iz poganskih vremena. 

Pojam psanica (poznatiji kao pisanica) označava tradiciju ukrašavanja jaja koja seže duboko u povijest, a čije se značenje mijenjalo od magijskog simbola do današnjeg vjerskog i estetskog obilježja. U pretkršćanskom vremenu pisanica je imala primarno magijsko i vitalističko značenje; simbol je kozmosa i života: Jaje se smatralo izvorom snage i postanka svijeta. Pisati je staroslavenska riječ koja znači šarati ili slikati pa su tako oslikana jaja dobila ime pisanice. One imaju različita značenja kroz povijest: zaštita – zaštitni amulet kojemu su se pripisivala čarobna svojstva; vjerovalo se da štiti od zlih sila, bolesti i udara groma.

Dolaskom kršćanstva, običaj je uklopljen u novu religijsku strukturu: postaje simbol Uskrsnuća – predstavlja Isusov izlazak iz groba i pobjedu nad životom.

Regionalni nazivi:

• U dubrovačkom kraju (Konavle, Dubrovačko primorje, Pelješac) koristi se izraz pengana jaja (od lat. pingere – bojiti). Jaja se ukrašavaju rastopljenim pčelinjim voskom pomoću “penice” (iglica pričvršćena na drveni štapić), a najčešći su geometrijski, a rjeđe floralni motivi uz neizostavne blagoslove i poruke.

• U Slavoniji i Baranji čest je naziv šarena ili šarana jaja, dok se u istočnoj Slavoniji koristi i naziv svilopis. 

• Međimurje  i Podravina : Poznate su crne pisanice (črne pisanice). One se dobivaju bojenjem jaja u crno (nekada uz pomoć čađe ili biljnih boja), na kojima se zatim voskom ili grecanjem (struganjem oštrim predmetom) izrađuju bijeli ili višebojni cvjetni motivi. Od 2024. črna međimurska pisanica je uvrštena na popis nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
• Tehnika struganja ili grecanja  boje oštrim predmetom (poput britve ili nožića) kako bi se stvorili precizni i sitni ornamenti na već obojenom jajetu poznata su širom hrvatskih krajeva (Kordun, Lika, Pokuplje, Hrvatska Posavina, sjeverozapadna Hrvatska,  Međimurje, Podravina, Slavoniji, Dalmacija)

• Kiselina (ocat): U okolici Koprivnice (Torčec, Koprivnički Ivanec) boja se s podloge skida kiselinom pomoću čačkalice ili kista, čime nastaju stilizirani geometrijski ili cvjetni motivi.

Bojenje jaja:

• ispočetka su korištene prirodne boje, najčešće crvena, dobivena od korijena biljke broč ili od cikle, ljuske luka, crvenog radiča. Crne su pisanice, poput onih iz Međimurja, bojili bobicama bazge, duda ili čađom, a od kore hrasta – dobili bi lijepu crno-smeđu boju. Od korijena koprive, špinata ili poriluka može se dobiti zelena.
• Već početkom 20. stoljeća za bojenje jaja koristile su se boje za tekstil te licitarske boje.

Kulturni centar i Infocentar
Dubrava 51 a, 10040 Zagreb
tel. 01 2050 050
www.ck-dubrava.hr
infocentar@ck-dubrava.hr

Dječje kazalište Dubrava
Cerska 1, 10040 Zagreb
tel. 01 2050 038
info@kazalistedubrava.hr
www.kazalistedubrava.hr
Facebook Kazalište Dubrava