Izložba Nikole (Nine) Vranića

U Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a, održat će se 1. lipnja 2026. u 20 sati mala retrospektiva fotografija Nikole (Nine) Vranića, u sklopu manifestacije „Dani Dubrave 2026.“.

Izložba je otvorena do 30. lipnja 2026., radnim danom od 10 do 20 sati.

Ulaz je besplatan. 

no images were found

NIKOLA (NINO) VRANIĆ

Mala retrospektiva – 1. 6. – 30. 6. 2026.

HOMMAGE UMJETNIKU I ČOVJEKU NINU VRANIĆU

U fotografijama Nina Vranića prostor nije samo prizor nego i nositelj sjećanja.

Postoje fotografije koje bilježe trenutak i postoje one koje čuvaju vrijeme. One u sebi nose tišinu prostora, tragove ljudi i slojeve sjećanja koji nadilaze sam prizor. Fotografija tada prestaje biti tek vizualni zapis i postaje mjesto susreta osobnog iskustva, povijesti i kulture. U takvom prostoru nastaje i fotografski opus Nina Vranića.

Vranić je bio autor koji je fotografiju razumio kao oblik memorijske umjetnosti. Svojim radom obilježio je brojna „mjesta sjećanja“, stvarne lokacije, ali i simboličke i metaforičke prostore u kojima se susreću prošlost i sadašnjost. Njegove fotografije nisu samo dokumenti vremena nego i svjedočanstva o trajnosti kulturnih vrijednosti. Bilježeći ambijentalne, povijesne i društvene slojeve prostora pridonosio je kolektivnom i kulturnom pamćenju te očuvanju identiteta.

Ova izložba predstavlja prožimanje njegova osobnog, autobiografskog i povijesnog pamćenja. U svom radu Vranić je stvarao niz simboličkih prostora u kojima se susreću arhitektura, krajolici, umjetnički predmeti i prizori svakodnevnoga života. Njegov fotografski pogled uvijek je tražio trenutak u kojem motiv prestaje biti tek predmet promatranja i postaje nositelj šireg značenja.

Posebna vrijednost njegova opusa leži u sposobnosti da nadvlada uvriježenu podjelu između dokumentarne i umjetničke fotografije. Njegovi fotografski zapisi čine prošle događaje ponovno prisutnima. Fotografije kulturne baštine u njegovu radu ne govore samo o prošlosti; one govore o životu samom, o djelovanju, trajanju i kontinuitetu. U tom smislu dokumentiranje postaje oblik življenja ukorijenjen u kolektivnom kulturnom pamćenju.

Konstanta njegova stvaralaštva bilo je zaokruživanje tematskih cjelina koje je predstavljao kroz cikluse Lica, Krajolici, Portreti umjetnika, Život, Slike iz Broda i Zagreb. Ti ciklusi svjedoče o razvoju fotografskog medija, ali i o kulturnoj i društvenoj sredini u kojoj je djelovao. Posjedovao je iznimnu osjetljivost prema motivu; za njega je kamera bila poput skice, instrument intuicije i spontanosti. Bio je majstor „odlučujućeg trenutka“, svjestan prolaznosti vremena i dragocjenosti svakog zabilježenog prizora.

Njegova sposobnost usvajanja gradova i krajolika bila je iznimna, kao i talent za bilježenje muzejskih artefakata. U tim fotografijama istraživao je prostor susreta arhajskog i suvremenog, starine i sadašnjosti. Crno-bijela fotografija bila je prirodan medij njegova izraza jer je omogućavala koncentraciju na strukturu prizora, svjetlo i značenje.

Posebno mjesto u njegovu opusu zauzimaju i zagrebački motivi. Vranićev fotografski pogled otkrivao je detalje pod zagrebačkim strehama, arhitektonsku plastiku pročelja donjogradskih palača, interijere povijesnih dvorana i suptilnu atmosferu gradskih ulica. Grad gotovo nikada nije promatrao izdvojeno od njegova konteksta; naprotiv, tražio je prizor u kojem se arhitektura, prostor i svakodnevni život stapaju u jedinstvenu urbanu sliku. Njegove fotografije Zagreba, nastajale tijekom više desetljeća, svjedoče o gradu koji se mijenja, ali zadržava prepoznatljiv identitet i osebujni gradski ugođaj.

Posebno poglavlje njegova rada čine fotografije nastale tijekom ratnih razaranja početkom devedesetih godina, kada je dokumentirao ranjenu kulturnu baštinu i devastirane prostore grada koji mu je bio važan motivski i životni prostor. U tim snimkama umjetnički izraz ustupa mjesto etičkoj odgovornosti svjedočenja; fotografija postaje čin pamćenja.

Ova izložba, predstavljena u Fotogaleriji Dubrava, jednom od rijetkih specijaliziranih prostora posvećenih suvremenoj fotografiji u Zagrebu, dobiva i dodatnu simboličku dimenziju. Upravo je u Dubravi, dijelu grada Zagreba, Nino Vranić od 1996. godine imao svoj atelijer u kojem je djelovao sve do kraja života. Ta prostorna i životna povezanost daje izložbi poseban kontekst i čini je hommageom fotografu čiji je rad trajno upisan u vizualnu memoriju prostora i zajednice.

Marija Tonković

◄ 1 2 3

Nikola (Nino) Vranić (Bileća, 7. travnja 1933. – Zagreb, 26. listopada 2012.) hrvatski je fotograf i dugogodišnji fotograf konzervatorske službe. Školovao se u Zagrebu na Saveznoj grafičkoj industrijskoj školi, na odsjeku za fotografiju. Od 1954. do 1989. radio je kao fotograf u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu, gdje je sudjelovao u sustavnom dokumentiranju kulturne baštine Hrvatske i Slovenije.

Tijekom više od tri desetljeća rada u konzervatorskoj službi ostvario je opsežan fond dokumentarnih fotografija kulturne baštine te sudjelovao u izradi brojnih stručnih publikacija, kataloga i umjetničkih monografija iz područja povijesti umjetnosti i suvremene umjetnosti.

Vranić je priredio niz samostalnih izložbi, među kojima se ističu ciklusi Krajolici, Lica i Portreti umjetnika, te je sudjelovao na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Njegov opsežan opus predstavljen je i na retrospektivnoj monografskoj izložbi „Kulturna baština okom fotografa“ u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu (2019.), na kojoj je izloženo više od 200 fotografija.

Objavljene su mu i dvije autorske fotomonografije: Krajolici (1986.) i Zagreb (2001.). Dobitnik je više nagrada za fotografiju, među kojima i nagrade za životno djelo „Vicko Andrić “ (2008.) za izniman doprinos zaštiti i dokumentiranju kulturne baštine.

*Centar kulture Dubrava zadržava pravo izmjene programa.

Kulturni centar i Infocentar
Dubrava 51 a, 10040 Zagreb
tel. 01 2050 050
www.ck-dubrava.hr
infocentar@ck-dubrava.hr

Dječje kazalište Dubrava
Cerska 1, 10040 Zagreb
tel. 01 2050 038
info@kazalistedubrava.hr
www.kazalistedubrava.hr
Facebook Kazalište Dubrava