Izložba Snježane Kodarić-Ivanković

U Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a, otvara se 27. travnja u 19 sati izložba Snježane Kodarić-Ivanković pod nazivom „Prožimanje“. Izložba je otvorena do 27. svibnja 2026., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je slobodan.

STVARALAČKE PREOBRAZBE SNJEŽANE KODARIĆ-IVANKOVIĆ

Na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni Snježana Kodarić-Ivanković dobro je znana u akademskoj zajednici u kojoj se prepoznaje u mediju crteža kao intrigantna autorica naglašenog crtačkog umijeća i osebujne imaginacije. Upravo je znalačkom sintezom tih temeljnih sastavnica koncipirala vlastiti crtački postupak kojim je kroz minula desetljeća strpljivo i dosljedno stvarala svoje stvaralačko načelo u kojemu se čitaju njezina autorska obilježja. Ove tvrdnje utemeljene su na činjenici da je Snježana Kodarić-Ivanković u kontekstu suvremene likovne produkcije dominantno multimedijalnih obilježja oblikovala svoju stvaralačku liniju u mediju crteža i time se svojim prilogom ulančala u veliko tradicijsko naslijeđe crteža, zacijelo najstarijem likovnom mediju čije prve crte čitamo u samom osvitu europske civilizacije, napose u djelima kanonskih umjetnika moderne i suvremene umjetnosti. Tu začudnu energiju crteža izrazio je Jean Clair: „Stoga se može govoriti o iskonskoj iskrenosti onoga tko danas namjerava crtati. Promatrajući pred sobom svijet kao da mu ovaj još ima što reći i oslobodivši se skepticizma svojih suvremenika, on ponovo postaje nago i primitivno biće iz vremena osvita civilizacije. Sve počinje od crteža, i sve njime može iznova započeti.“ Kad skrećem pozornost na milenijsku baštinu crteža, tada ne nastojim ukazivati na njegovu dugu povijesnu odrednicu nego naglasiti vitalnost medija koju razaznajemo u djelima suvremenih crtača među kojima se ističe prilog Snježane Kodarić-Ivanković.

Naime, autorica se ne usustavljuje samo u baštinske vrijednosti nego aktualizira crtež u multimedijalnom kontekstu i promiče njegove izražajne mogućnosti svojim specifičnim likovnim izričajem. Tvrdnju da je u akademskoj zajednici prepoznatljiva po svojim obilježjima potkrepljuju analitički tekstovi likovnih kritičara Tonka Maroevića, Ive Körbler i vrsnog crtača Josipa Zankija koji su upravo tu njezinu temeljnu odrednicu apostrofirali po iznimnom crtačkom umijeću i visoko vrednovali u kontekstu suvremene hrvatske likovne produkcije. Prilog rečenoj tvrdnji osnažuje i činjenica da je autorica svojim samostalnim izložbama u referentnim muzejsko-galerijskim prostorima skrenula pozornost kritike na crtačko umijeće prožeto snažnom i jedinstvenom imaginacijom u suptilno takanje crtovlja po bijeloj površini papira skladno oblikovanih u tematske cikluse. Ove se njezine značajke čitaju i u ovom zadnjem ciklusu crteža naslovljenom Prožimanje, kojega je osnažila silovitijim prodorima imaginativnog i smionim iskoracima. Velikim formatima crteža učvrstila je likovnu strukturu znalačkim i intenzivnijim unosom boje i dinamizirala kompoziciju kružnim i polukružnim isječcima, nepravilnim geometrijskim ulomcima, pravokutnim i zakrivljenim bijelim obrubima, disperzijom kolorističkih krhotina i silovitim bujanjem crtovlja u čvrstoj i raskošnoj cjelovitosti crteža. Samim naslovom Prožimanje Snježana Kodarić-Ivanković eksplicitno je izrazila i temeljnu sastavnicu svojega crtačkog postupka kojega je dosljedno provodila i stvaralački produbila u ovoj novoj seriji crteža ne samo uzvisivanjem crtačkog umijeća i slobodnijim unosom boje, preciznim komponiranjem geometrijskih elemenata, nego širenjem vidnog polja u velikim ekranima crteža emanirajući golemom vizualnom energijom prema prostoru beskraja u kojemu se zrcale začudni krajolici podsvjesnog i iracionalnog, duhovnog i metafizičkog.

Upravo je ovim iskorakom u prostor crteža velikih dimenzija Snježana Kodarić-Ivanković učvrstila visoku crtačku poziciju u suvremenoj produkciji i produbila vlastiti izričaj novim vrijednostima koje se čitaju u slojevitim simboličkim konotacijama i snažnoj poetskoj sugestivnosti. U novoj seriji crteža velikih formata autorica je znalački i inventivno osnažila svoju temeljnu odrednicu koja se može izraziti terminom – sinteze. Naime, ovim je ciklusom crteža razvidno da je tim postupkom koncipirala i svoje dosadašnje stvaralaštvo koje je zanosnom energijom dosljedno provodila i uspješno ostvarila u svakom crtežu velikih dimenzija kazujući da vrstan crtač može ovladati i crtežom najvećih dimenzija. Stoga je Snježana Kodarić-Ivanković utemeljeno naslovila novi ciklus crteža Prožimanje, jer njime izražava svoje stvaralačko načelo koncipirano na crtačkom umijeću i izvornoj imaginaciji koje je u crtežima velikih dimenzija oblikovala crtom i bojom prepoznatljivih autorskih obilježja snažnog ekspresivnog izričaja.

Milan Bešlić

Popis izloženih radova:
1. Prožimanje 1, 2023., kombinirana tehnika/papir, 150×200 cm
2. Prožimanje 2, 2024., kombinirana tehnika/papir, 150×200 cm
3. Prožimanje 3, 2023., kombinirana tehnika/papir, 150×200 cm
4. Prožimanje 4, 2022., kombinirana tehnika/papir, 150×200 cm
5. Prožimanje 5, 2026., kombinirana tehnika/papir, 150×100 cm
6. Prožimanje 6, 2026., kombinirana tehnika/papir, 150×100 cm
7. Prožimanje 7, 2022., kombinirana tehnika/papir, 100×150 cm
8. Prožimanje 8, 2018., kombinirana tehnika/papir, 70×100 cm
9. Prožimanje 9, 2018., kombinirana tehnika/papir, 70×100 cm
10. Prožimanje 10, 2019., kombinirana tehnika/papir, 70×100 cm
11. Prožimanje 11, 2019., kombinirana tehnika/papir, 700×100 cm
12. Prožimanje 12, 2018., kombinirana tehnika/papir, 100×70 cm
13. Prožimanje 13, 2018., kombinirana tehnika/papir, 100×70 cm
14. Prožimanje 14, 2019., kombinirana tehnika/papir, 100×70 cm
15. Prožimanje 15, 2018., kombinirana tehnika/papir, 100×70 cm
16. Prožimanje 16, 2019., kombinirana tehnika/papir, 70×200 cm
17. Prožimanje 17, 2018., kombinirana tehnika/papir, 100×70 cm
18. Prožimanje 18, 2020.,  kombinirana tehnika/papir, 70×100 cm

Snježana Kodarić-Ivanković rođena je 1949. godine u Zagrebu, gdje je završila Školu primijenjene umjetnosti (smjer slikarstvo) u klasi profesora Josipa Biffela. Izlagati počinje rano, a njezino djelovanje obuhvaća brojne samostalne i skupne izložbe, prvenstveno u Zagrebu. Među značajnijim prostorima u kojima je izlagala ističu se Klub samoupravljača Zagreba (1971.), Galerija Lotrščak (1974. i 1976.), Galerija Karas (2011.) te Galerija Bačva (na godišnjim izložbama članova HDLU-a 2012., 2013. i samostalna izložba 2014.). Također je izlagala u Kulturnom centru i Galeriji Shalom (2013.), Centru za kulturu Čakovec (2014.) te Galeriji Vladimir Filakovac (2015.). U razdoblju od 1988. do 1996. godine živjela je i djelovala u Bonnu u Njemačkoj. Četrdesetak autoričinih radova nalazi se u fundusu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, gdje se čuvaju kao trajna vrijednost.

*Centar kulture Dubrava zadržava pravo izmjene programa.

Kulturni centar i Infocentar
Dubrava 51 a, 10040 Zagreb
tel. 01 2050 050
www.ck-dubrava.hr
infocentar@ck-dubrava.hr

Dječje kazalište Dubrava
Cerska 1, 10040 Zagreb
tel. 01 2050 038
info@kazalistedubrava.hr
www.kazalistedubrava.hr
Facebook Kazalište Dubrava